Takvi su, u najkra}im crtama, nau~ni podaci koje |aci sa svojom bazom znawa mogu da usvoje, a koji daju pogled na svijet koji je potpuno druga~iji od onog koji je danas prakti~no univerzalno prihva}en. Daleko od toga da se argumenti kreacionista na ovome iscrpquju; isto va`i i za pote{ko}e na koje nailazi evoolucionisti~ka teorija. Qudski razum je previ{e ograni~en da bi u sebe primio detaqno znawe o svemu. Htjeli - ne htjeli, mi uop{tavamo znawa, i ta uop{tavawa se prave vjerom. A vjera mo`e biti razli~ita.

Mo`e se nastaviti sa vjerovawem da je pojava svijeta, `ivota i razuma bila proizvoqna i da se nalazi pod vla{}u slu~aja. Ali onda treba razmotriti i osobine tog Slijepog Slu~aja. On se mo`e vidjeti samo po rezultatima svojeg uplitawa (drugim rije~ima, po svojoj su{tini, on je nevidqiv). Zahvaquju}i wemu su ustanovqeni zakoni prirode, ali on sam se wima ne pot~iwava, nego ide nasuprot wih (to jest, on je natprirodan). On je postojao jo{ prije stvarawa Vaseqene (vje~an je). Wegov uticaj se prostire na svu Vaseqenu (svuda postoje} je). On je uzrok, indirektni ili direktni - svega toga {to se ikada i igdje de{avalo (svemo}an je) (39, str. 1). ^iji li je to portret - tog Slijepog Slu~aja? - O~igledno, ovdje su pobrojana osnovna svojstva Bo`anstva, mada ne sva. Ovakvom Slijepom Slu~aju koji pretenduje da na nebesima zamijeni Boga ne mogu biti svojstveni li~nosno-moralni kvaliteti. On ne mo`e ni voqeti, ni `eqeti, niti tra`iti {ta od ~ovjeka, niti mu, tim prije, mo`e suditi i nagraditi ga po vjeri i djelima wegovim. Upravo tako izgleda bog kojem su vrlo radi da se poklone bilo koji ateisti! Upravo to oni i o~ekuju od Boga. Wihova se religija mo`e opisati jako prosto: Bo`e, ako Te ima, idi od nas i ne smetaj nam.

Eto u ~emu je rje{ewe zagonetke, eto zbog ~ega danas ima mawe bukvalnih ateista nego darvinista i agnostika (onih koji se ne udubquju u pitawe o bitiju Boga). Jer, danas nije nimalo lako, previ{e je danas antinau~no zaozbiqe dokazivati da Boga nema. Ali se zato po starom mo`e poku{avati da se tra`e dokazi da sve i bez Wega samo od sebe ide naboqe i da ne}e biti potrebe da se za svoj `ivot ne}e morati odgovarati. Prema tome su usmjerene i potrage evolucionista, jer, qudi tra`e i poku{avaju da iskam~e nezavisnost od Boga, "dozvoqavaju}i" Wemu da bude tuda negdje unaokolo, bilo gdje, samo {to daqe od ovda{weg `ivota.

Sada i mi i vi vidimo sa kakvim su se predumi{qajem filtrirale informacije o nau~nim otkri}ima. Dok se, naprimjer, "sva kolekcija ostataka "predaka qudi" koja nam je danas na raspolagawu lako mo`e razlo`iti na jedan bilijarski sto" (X. Rider), to, naprotiv, postoji ogromna koli~ina ~isto qudskih ostataka koje nalaze u slojevima mnogo ni`im ("drevnijim") od onih u kojima su nalazili humanoide. I ko je od nas barem jednom makar ~uo i{ta o takvim pronalascima? Ali zato mi svi znamo da je nauka kobajagi dokazala da na{e porijeklo vodi od majmuna, ta~nije, od tih maju{nih ko{~ica koje sve koliko ih ima zajedno mogu da stanu na jedan sto.

Kada je realni materijal za prou~avawa tako malobrojan, kada je od ~iwenica protjerano sve {to govori protiv op{teprihva}ene teorije - u su{tini stvari, takve su sve ~iwenice koje mogu da ka`u neku zna~ajniju rije~ - onda se nad preostalim krhotinama ~iwenica, koje dozvoqavaju kakva ho}ete naklapawa, mo`e teoretisati koliko god kome padne na pamet.

Dobro re~e doktor anatomije Soli Cukerman: "Nau~nici koji su se bavili iskopavawem ostataka primata nisu se proslavili uzdr`ano{}u zakqu~aka u svojim logi~kim konstrukcijama. Wihovi su zakqu~ci tako pora`avaju}i, da ~ovjek mo`e da se sa potpunim pravom zapita: da li je nauka ovdje uop{te zavirivala?"

Ne{to sli~no govori i antropolog Tim Vajt: "Problem mnogih antropologa se sastoji u tome da oni toliko `ude da na|u kost hominoida, da je vide u bilo kojem par~encetu kosti".

Isto tako je smatrao i predsjednik VASHINIL-a, akademik T.D.Lisenko: "Da bi se dobio odre|eni rezultat, neophodno je htjeti da se dobije upravo taj rezultat; ako vi ho}ete da dobijete odre|eni rezultat - vi }ete ga i dobiti". Radilo se upravo o nau~nim rezultatima.

Sva evolucionisti~ka slika svijeta izgra|ena je upravo na takvoj "nau~noj" metodologiji, na takvoj vreloj `eqi da se dobije ono {to je zadano. Na neke moralne, duhovne i socijalne konsekvence darvinizma, koji kao da izvr{ava neku vrstu duhovno-socijalnog naru~enog ubistva, ve} smo ukazivali.

Ne treba misliti da se glasno suprotstaviti evolucionoj doktrini uspjela vatrena vjera prostih srdaca, ona koju ateisti nazivaju slijepom. Kada se pod {umnim aplauzima publike pojavila Darvinova kwiga "Porijeklo vrsta...", djelatnici zapadne crkve su uglavnom }utali, a glasno da pone{to prigovore poku{ali su jedino nau~nici. Ali tresak propagandisti~ke halabuke ih je natjerao da za}ute. Kasnije se evolucija tako ~vrsto ugnijezdila u dru{tvenu svijest, toliko je dobro ona sebe prodala kao apsolutnu istinu, da su se pojavili mnogobrojni poku{aji crkvenih djelatnika (katolika i - avaj! - pravoslavnih) da pomire evolucionizam i hri{}ansku vjeru. Ovi poku{aji, ma kako oni bili prefiweni, bili su prinu|eni da uvijek prikazuju Boga ili kao nesvomo}nog, ili kao nesveblagog, tako da oni uvijek protivrje~e osnovama hri{}anske vjere. Ali, kao {to smo vidjeli, jo{ u ve}em stepenu oni protivrje~e samoj nauci, wenim osnovnim zakonima i mnogobrojnim ~iwenicama.

U na{oj je zemqi nauka bila progawana u ve}em stepenu od religije. Religiju je slo`enije progawati i uni{tavati. Hri{}anska vjera je u stawu da se potpuno neo~ekivano useli i u najokorjelija srca. Kada se gleda u globalu, obi~nih vjernika, koji prosto ne}e vjerovati darvinistima mo`e biti prili~no mnogo. Nau~nika, pak, koji }e imati dostup do istra`ivawa i publikacija, bi}e uvijek malo. Vjernik ni u konclogoru ne}e ostaviti svoju vjeru i molitvu, pa ~ak ni propovijed. Nau~nik, pak, }e, kada ga pritisnu, biti prisiqen da ostavi svoje svjedo~anstvo i argumente. Time se i obja{wava ovakvo stra{no silovawe materijalizma u na{oj nauci, takva zakr`qalost wenih sposobnosti da razvija objektivan pogled na svijet.

Svakog ~ovjeka, ranije ili kasnije, ~eka trenutak kada }e se ozbiqno zamisliti nad svojim `ivotom. Glavni zakqu~ci koje mi izvodimo iz svega {to je do sada re~eno jesu ovakvi.

Svijet je u osnovi svojoj natprirodan, iznad nauke. Tim prije se to odnosi na postojawe `ivota, a jo{ u ve}oj mjeri - na razum, du{u i savjest ~ovjeka. Spoznaja o tome {ta je za ~ovjeka su{tinski va`no ostvaruje se prije svega vjerom u Otkrovewe Bo`ije, koje indirektno potvr|uju svjedo~anstva istinske nauke. Obje - i vjera i nauka - obavje{tavaju nas ne samo o tome da je svijet pogubqen i da pogiba qudskim grijehom, nego i o tome kako Bog spasava taj svijet i ~ovjeka i ~ak ih dovodi u stawe koje je boqe od prvobitnog. Zaista, ne bi bilo u skladu sa blago{}u i svemo}u Bo`ijom da se dopusti da tako prekrasno sazdan svijet pogube protiv Boga pobuwene razumne tvari.

I u predawima mno{tva naroda u najrazli~itijem vidu postoji nada na budu}e spasewe i obnovu svijeta. Me|utim, pravilan pogled na to pitawe mi nigdje do u Svetom Pismu Novog Zavjeta ne}emo na}i. Radi spasewa svijeta i iskupqewa ~ovjeka od grijeha Sin Bo`iji dolazi na zemqu, postaje ^ovjek, strada i umire za grijehe na{e i pobje|uje smrt Svojim Vaskrsewem. Raskri}e tog najveli~anstvenijeg tajanstva izlazi iz okvira na{e kwige. Mi ovdje napomiwemo o wemu i saop{tavamo drevni i uvijek novi poziv Bo`iji svim qudima: tra`iti spasewa u Hristu, prihvatiti rije~ Bo`iju koju nam On sije u na{e du{e, s tim da ono {to je posijano donese dobar plod.

Spasewe je na{e - djelo nimalo lako i nijedan ga ~ovjek samo svojim snagama ne mo`e dosti}i. Za to je potrebno - ni mawe ni vi{e nego iza}i ispod dejstva prirodnih zakona koje je ustanovio Sam Bog; jer, na spasenu tvar se vi{e ne odnose zakoni sveop{teg truqewa i raspada. Veliki dio na{eg spasewa ve} je obavio Bog u Hristu Isusu. Ali i mi sami moramo da prihvatimo taj dar, da ga prihvatimo vjerom, koja se izra`ava u woj odgovaraju}im djelima, postupcima i raspolo`ewima na{ih srdaca. Kako to u~initi - u~i nas Crkva, koju je na zemqi osnovao Isus Hristos i Wegovi apostoli i kojom je nadaqe rukovodio Duh Sveti u svim wenim predawima i tradicijama. Ta je Crkva - Crkva Pravoslavna, prema kojoj put nije zatvoren ni za koga. I u woj samoj ~esto se mogu vidjeti spoticawa, zablude i grijesi pojedinih qudi, ali u woj je nepogre{iva saglasnost u~ewa Svetih Apostola i Svetih Otaca, koje uvijek proslavqaju svi pravoslavni qudi.

Vozdajmo zato slavu Bogu @ivom, Qube}em i Spasavaju}em. Kako bi u`asan bio svijet koji bi osnovao "bog ateista" - slijepi slu~aj. Besciqan, sumoran i odvratan bi bio `ivot u takvom svijetu pod vo|stvom takvog, mrtvog boga. Upravo takvu u~malu sliku mo`e na `ivu ~ovje~iju du{u da navu~e evolucionisti~ka teorija o stvarawu svijeta. I ako se kod ~itaoca napokon sa `ive wegove du{e svali taj umrtvquju}i teret la`enau~nog znawa, ako on zahtjedne da i daqe tra`i istinu i `ivot, i ako i jedno i drugo na|e u Hristu, to tako|e treba priznati za milost Boga @ivoga, a ne za zaslugu autora ove kwige.