Registar tekstova

Prethodni

Naredni

PREPODOBNOGA OCA NIKODIMA SVETOGORCA UPUTSTVA ZA U^EWE MOLITVE ISUSOVE

 

Ova kratka molitvica sastoji se od re~i: "Gospode Isuse Hriste Sine Bo`ji, pomiluj me gre{noga". Wu spomiwu jo{ sv. Jovan Zlatousti, sv. Jefrem Sirin, sv. Varsonufije Veliki, sv. Jovan Lestvi~nik, sv. Isihije i sv. Isak Sirin. Kasnije je postala sve op{tija i izgovarala su je mnoga sveta usta, te je u{la i u na{ Crkveni ustav koji je preporu~uje kao zamenu za sve doma}e molitve i sve crkvene slu`be (izuzev Liturgije). Zato se od kratkih molitava kod nas prvenstveno i upotrebqava. Potrudi se da se navikne{ na wu i ti.

Ona se naziva "Isusovom" zato {to se obra}a Gospodu Isusu; a naziva se jo{ i "umnom molitvom" kada se ne vr{i samo jezikom (re~ima) nego i umom i srcem, a osobito kada se dugotrajnom i pravilnom upotrebom prosto slije sa disawem. Svaka kratka molitva mo`e do}i do tog stepena, ali molitvi Isusovoj pripada prvenstvo jer ona sjediwuje du{u sa Gospodom Isusom koji je jedini put za zajednicu sa Bogom, {to je i ciq molitve. Jer On sam re~e: "Niko ne}e do}i Ocu do kroza me". Zato onaj ko zadobije tu molitvu, prima svu silu iskupiteqskog podviga Gospoda Isusa Hrista (u ~emu se i sastoji na{e spasewe).

Naviknutost na ovu Molitvu sastoji se spoqa u tome - da se ona uvek i neprestano nalazi na jeziku; a unutra{we u usretsre|ewu uma u srcu, u stajawu pred Bogom sa odgovaraju}om srda~nom toplinom i, naro~ito, sa skru{enim i smirenim pripadawem Bogu. Temeq ovoj navici se udara {to je mogu}e ~e{}im pa`qivim ponavqawem ove molitve u srcu. Kada se ~esto ponavqawe ustali - um se sabira u stajawe pred Bogom; a zajedno sa time dolazi i do zagrevawa srca i do odbacivawa ne samo strasnih nego i obi~nih (!) pomisli. Kada u ~oveku po~ne da gori neprekidno ogaw qubavi prema Bogu, tada se zajedno sa time ukorewuje u ~oveku mirno nastrojewe srca sa smirenim pripadawem Bogu. Dotle dolazi na{ trud uz pomo} blagodati Bo`je. [to se vi{e od toga postigne u daru molitve, to }e biti jedino dar blagodati. Dakle kao prvo vaqa ~esto, koliko mo`e{ ~e{}e da ponavqa{ Molitvu Isusovu dok ne navikne{ da je neprestano ponavqa{. ^ini to ovako:

1. Odredi u svome molitvenom pravilu mesto i Molitvi Isusovoj. Izgovaraj je nekoliko puta na po~etku i nekoliko puta na kraju pravila. Ako postoji raspolo`ewe mo`e{ to ~initi i posle svake molitve koja u tvoje molitveno pravilo ulazi, sli~no kao {to je sv. Joanikije Veliki posle svakog Psalma dodavao svoju kratku molitvicu: "Nadawe je moje Otac, pribe`i{te je moje Sin, a za{tita je moja Duh Sveti - Trojice Sveta, slava Ti!"

2. Koliko puta i u koje vreme }e{ govoriti ovu Molitvu, odredi sam ili se posavetuj sa duhovnim ocem. Samo nemoj odmah u po~etku mnogo odre|ivati, nego ukoliko ti ova Molitva bude sla|a utoliko je malo po malo pove}avaj. (Obi~no se za po~etak uzima 100 molitava na brojanice dnevno; ili 100 molitava ujutru, a 100 uve~e). Ako koji put za`eli{ da ponovi{ izvestan broj Molitava ne zabrawuj to sebi - ali, neka to bude samo za taj slu~aj, a ne pravilo. I koliko god bi tvoje srce `elelo da je izgovara ne odbijaj mu to.

3. Ne `uri da brzo govori{ jednu Molitvu za drugom, nego ih govori sa potrebnim razmakom onako kako se govori pred nekim koga za ne{to moli{. (Izgovarawe molitve bez predaha rasejava um i predaje ga ma{tawu). Ipak ne brini se jedino o re~ima nego vi{e o tome da ti um bude u srcu, i da stoji pred Bogom sa potpunom sve{}u o Wegovom veli~anstvu, blagodati i pravdi.

4. Ako si slobodan izme|u jednog i drugog molitvenog pravila odredi sebi da u to vreme uznosi{ Gospodu nekoliko puta ovu molitvu (provuci jednu ili dve, pa i tri brojanice). A ako nisi slobodan govori tajno kad god ti se uka`e prilika izme|u poslova, pa i re~i.

5. Kad govori{ ovu molitvu u toku molitvenog pravila, ili ina~e kad ti se uka`e prilika za to, zauzmi molitveni stav i, prilikom izgovora svake molitve ~ini poklon - deset puta pojasni (mali), potom jedan zemni (veliki). Tako sve dok ne zavr{i{.

6. O daqim uputstvima, savetima i opomenama u pogledu Isusove molitve, ~itaj u "Dobrotoqubiju" Simeona Novog Bogoslova, Grigorija Sinaita, Nikifora Isihaste ("tihovalnika"), Igwatija i Kalista, a i pouke drugih otaca u "Dobrotoqubiju" o unutra{woj molitvi koje se mogu primeniti na Isusovu molitvu. Obrati pa`wu: u poukama svetih Otaca na}i }e{ uputstva kako da sedi{, kako da dr`i{ glavu i kako da upravqa{ disawem, kako da umom na|e{ mesto srda~no i da u wega uvede{ molitvu Isusovu, zatim kako da re~i molitve spaja{ sa udisawem i izdisawem, i jo{ niz drugih utan~anih molitvenih metoda koje nikako nisu za po~etnike, a ni kasnije nisu obavezne. (To su samo pomo}na sredstva za postizawe unutarwe koncentracije i upotrebqavaju ih samo najiskusniji monasi koji poodmako{e u uzrastawu po Hristu i duhom se usavr{i{e. Uvek je, me|utim, dostignu}e natpirodnih blagodatnih stawa bilo retkost. Osobito u dana{we vreme, u vreme op{te oskudice u u~iteqima pravog molitvenog puta, treba delatnik molitve da sa~uva golemu opreznost. Bi}e stoga dovoqno i predovoqno ako se udostojimo prineti Bogu jedino za na{e spasewe su{tinski nu`no delawe u Molitvi Isusovoj - POKAJAWE. Dakle svetoota~ki spisi napisani za isposnike nipo{to nisu za po~etnike niti su uop{te za inoke koji se podvizavaju u op{te`iteqnim manastirima. I manastirskim poslu{awima zaposleni i zauzeti pregalac molitve mo`e da se upozna sa ovim kwigama, ali ne radi toga da bi se po wima ravnao nego jedino radi znawa. Pri tom se mora dobro ~uvati da ga one ne bi pre vremena odvukle u usamqeni{tvo i zatvorni{tvo ili na podvig koji mu ne odgovara. Deca i mladi}i, kad po svojoj nerazumnosti i lakomislenosti poku{aju da ponesu teret koji nadma{uje wihove snage, razo~araju se, klonu i ne retko dospevaju u velike duhovne nevoqe. Od dela pogodnih za po~etnike preporu~uju se spisi sv. Isihija, Filoteja i Teolepta, u drugom delu "Dobrotoqubija". Naro~ito su korisni predgovori shimonaha Vasilija koje je izdala Optinska pustiwa. U tim predgovorima je izlo`eno u~ewe o pokajnoj molitvi, u~ewe koje je tako korisno i tako nu`no ba{ za na{e doba. Jer pokajno, skru{eno ose}awe i pla~ pretstavqaju jedinu za{titu protiv svih zastrawivawa i duhovnih deformacija u molitvenom podvigu. Ako nema{ uz sebe u~iteqa molitve izaberi sebi za putovo|u - PLA^. On }e i da te nau~i molitvi i da te sa~uva od zastrawivawa. Mnogo pou~nih uputstava o molitvi ima u kwizi Varsonufija Velikog, uz napomenu da se u wenoj prvoj polovini nalaze svetiteqevi odgovori bezmolovnicima, a u drugoj, po~ev od 220. odgovora pouke upu}ene monasima u op{te`i}u. Za tebe je dovoqno da bdi{ u srcu pred Gospodom i da Mu uznosi{ ovu molitvu pobo`no i smerno, s poklonima kada si na molitvenom pravilu i sa misaonim pripadawem kada je vr{i{ izme|u poslova.

7. Evo jednog prakti~nog uputstva za bezmolovnike, isihaste: Usretsredi pa`wu na mesto ne{to vi{e iznad srca i tako ponavqaj molitvu Isusovu. Kad od naprezawa po~iwe u srcu ti{tati, onda promeni mesto usretsre|ewa i premesti ga uvrh prsa. Posle opet si|i na prvo mesto (po uputstvu Nikifora Usamqenog). Ne potcewuj ove napomene ma koliko ti se one ~inile prostim i nedohovnim.

8. Kod sv. Otaca }e{ na}i puno korisnih opomena protiv nepravilnog postupawa kod ove molitve. Imaj savetnika - duhovnog oca ili brata kome }e{ poveriti sve {to ti se bude dogodilo u toku molitvenog podviga, a sam uvek radi sa najve}om prostotom i smireno{}u, i ne prisvajaj uspeh sebi. Znaj da pravi uspeh biva uvek neprimetno i bez pokazivawa, kao {to postepeno raste telo. Zato ne veruj kada se tebi unutra oglasi: "A, evo ga!" - znaj da je to glas zlog duha, koji umesto stvarnog pokazuje ne{to {to samo spoqa izgleda. Tu je po~etak samoobmane i "PRELESTI". Ugu{uj odmah taj glas, ina~e }e on kao truba odjekivati u tebi i podgrevati samouverenost.

9. Ne odre|uj vreme koje je potrebno za uspeh u ovoj molitvi. Odredi sebi samo trud i trud. Pro}i }e meseci i godine dok ti se ne uka`u slabi po~eci uspeha u ovoj molitvi. Jedan od atonskih otaca rekao je da je pro{lo dve godine dok se zagrejalo srce. Kod drugoga se to dogodilo kroz osam meseci. Kod svakoga to biva prema wegovoj mo}i i trudu u ovome delu.

10. Savet onome koji u~i molitvu. Pre svega, vaqa znati da je sam Bog Logos (tj. Gospod isus Hristos) u~iteq i darodavac molitve, jer molitva je dar. Bog je onaj koji daje molitvu molitvenicima i Onaj koji je rekao: "Bez mene ne mo`eti ~initi ni{ta". Moli se Hristu Bogu za molitvu, i onaj koji daje molitvu molitveniku, podari}e i tebi molitvu koju i{te{. Sv. Makarije Veliki ka`e da ~ovek treba da prisiqava sebe na molitvu, a Gospod vide}i usr|e tvoje u molitvenom trudu darova}e ti je. Jer znaj: iako je molitva koja se ~ini sopstvenim naporima ugodan Bogu, ipak prava molitva, koja se useqava u srce i u wemu ostaje, jeste dar Bo`ji, delo Bo`je blagodati. Zato, mole}i se za sve, ne zaboravqaj da se moli{ i za molitvu, govore}i: "Gospode, omolitvi me gre{noga". A ujedno zaposli sebe molitvenim trudom da ne bi ispalo da ku{a{ Boga prose}i od Wega umetnost molewa, a sam se predaje{ lenosti.

Ili, molitvu treba izmoliti, kao sv. Maksim Kapsokalvit, u Bo`je Matere Presvete Bogorodice. Evo kako je to bilo. Sv. Grigorije Sinait po`ele da vidi prep. Maksima, i kad se sastado{e on ga upita: "Reci mi, Boga radi i du{i mojoj na korist, kako si zadobio dar neprestane umno-srda~ne molitve." A Maksim mu odgovori: "Ja sam imao veliku veru ka Gospo|i mojoj Bogomateri, plakao sam pred Wom u svojim molitvama, izmoqavaju}i blagodat umne molitve. I jednom kada po obi~aju u|oh u Wen hram, ja je sa suzama moqah o tome. Pri{av{i radi toga k bo`anstvenom liku wenom da ga celivam, ja odjednom osetih toplinu koja, zagrevaju}i srce, privo|a{e u pokret sva ~uvstva i uzbu|iva{e ih slatkim umiqewem (skru{eno{}u). Od tog vremena um moj i srce stalno su zauzeti slatkim se}awem na Isusa mog i Bogomater, i molitva srda~na ostaje stalno moje zanimawe."

Molite se o svemu Gospodu, Pre~istoj Bogorodici, Angelu hranitequ, i oni }e vas svemu nau~iti ili sami ili preko drugih. Sveti Grigorije Palama, arhiepiskop solunski, u mladosti svojoj bi doveden da u~i {kolu. Ne samo darovit nego i vredan, u sredini mudrih u~iteqa, on brzo napredova{e i u svetskim i u bogoslovskim naukama. No, nemaju}i poverewe u svoje pam}ewe, Grigorije postavi sebi ovo pravilo: pred svaki ~as praviti po tri metanija (poklona) sa molitvom pred ikonom Presvete Bogorodice. I Presveta Bogomati pomaga{e pobo`nom de~aku, i on brzo napredova{e u naukama, ~ime skrenu na sebe sveop{tu pa`wu.

 

Registar tekstova

Prethodni

Naredni